15. SJEDNICA PREDSJEDNIŠTVA HRVATSKOG NARODNOG SABORA

 

U petak, 24. veljače je održana 15. sjednica Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora. Na sjednici su raspravljani modeli izmjena Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini. Na sjednici su sudjelovali i članovi Predsjedništva koji predstavljaju HSP dr. Ante Starčević BiH u ovoj instituciji, predsjednik Milijan Nakić i zastupnica u Skupštini ZHŽ, Marija Ćeškić. Modeli koji su bili tema sjednice su oni vezani za izbor članova Predsjedništva BiH, prijedlozima izmjene Izbornog zakona BiH u dijelu koji se odnosi na Dom naroda FBiH te o prijedlozima za izmjenu Izbornog zakona BiH u dijelu koji se odnosi na presudu Ustavnog suda za Grad Mostar.

Predsjedništvo HNS-a je usvojilo modele koji će kroz promjene Izbornog zakona zadovoljiti osnovno pravo da Hrvati sami sebi biraju svoje predstavnike u tijelima vlasti.

Predloženi su sljedeći najprihvatljiviji modeli:

Model izravnog izbora članova Predsjedništva BiH

Izabrani član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske (1 Srbin) je kandidat koji je na izborima osvojio najveći broj glasova u Republici Srpskoj kao jednoj izbornoj jedinici.

Izbor dva člana Predsjedništva BiH sa teritorija Federacije BiH (1 Bošnjak i 1 Hrvat) obavlja se iz Federacije BiH kao jedne izborne jedinice.

Unutar Federacije BiH kao jedne izborne jedinice definiraju se izborna područja A, B i C.

1. U izborno područje A se ubrajaju sve općine u kojima prema podacima sa popisa stanovništva 2013. godine, živi više od 2/3 bošnjačkog naroda.
2. U izborno područje B se ubrajaju sve općine u kojima prema podacima sa popisa stanovništva 2013. godine, živi više od 2/3 hrvatskog naroda.

1. Sve ostale općine (u kojima niti Bošnjaci niti Hrvati ne čine 2/3 stanovništva) se ubrajaju u izborno područje C.

Izbor bošnjačkog člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH (1 Bošnjak):

• Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH je izabran kandidat koji je među bošnjačkim kandidatima osvojio najveći broj glasova unutar Federacije BiH uz uvjet da je u području A+C osvojio veći broj svojih glasova nego u području B+C.

Izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH (1 Hrvat):

• Za hrvatskog člana Predsjedništva BiH je izabran kandidat koji je među hrvatskim kandidatima osvojio najveći broj glasova unutar Federacije BiH uz uvjet da je u području B+C osvojio veći broj svojih glasova nego u području A+C.

Model popunjavanja Doma Naroda Federacije BiH

Model čije je rješenje bazirano na točnom izračunu „koeficijenta elektorskog glasa“ koji matematički precizno svakom konstitutivnom narodu (i ostalim) u svakoj županiji dodjeljuje točno onoliko glasova koliki je udio stanovnika tog konstitutivnog naroda (i ostalih) u nekoj županiji prema ukupnom broju stanovnika tog naroda u Federaciji BiH.

Dom Naroda Federacije BiH bi se popunjavao primjenom „elektorskog modela“:

1. a) Izravan izračun mandata koje osvajaju liste u Domu Naroda Federacije BiH (bez organiziranja posebnih posrednih izbora …)
2. b) Izbor zastupnika u Dom Naroda Federacije BiH putem ad-hoc sazvane skupštine svih izabranih zastupnika u županijskim skupštinama.

 

Predsjedništvo je ostalo kod ranijih modela pri izmjeni Izbornog zakona BiH u dijelu koji se odnosi na presudu Ustavnog suda za Grad Mostar.

Predstavnici HSP dr. Ante Starčević BiH su se složili sa ostalim članovima Predsjedništva u izboru najprihvatljivijih modela, u nadi da će ovi modeli osigurati politička prava Hrvata u BiH.